PETICIJA ZA REALIZACIJU INFRASTRUKTURE ZA BICIKLISTE U GRADU ZAGREBU

Neke od kardinalnih ideja koje zagovaramo za rjasavanje infrasturkture za bicikliste su:

....................................................................................................

 

1. BICIKLISTICKE STAZE

 

Iako postoje izvjesni kilometri oznacenih biciklistickih staza, vecina njih se ne moze nazvati biciklistickim stazama. Biciklisticka staza podrazumijeva neometanu voznju, na nacin kako se auti neometano krecu kolnikom, a ne racunanje na milost i nemilost pjesaka kojima staza iscratana jarko crvenom bojom, najcesce ne znaci nista. No, u pravu su; nije nam mjesto na plocniku, no ne zele nas ni na kolniku. Jedina %u201Eprava%u201C biciklisticka staza je ona na zelenom valu, a i tamo treba dobro paziti, jer se njom najcesce voze skuteri i motori, dok je ona dvosmjerna u Gundulicevoj toliko uska da se dvojica sa malo sirim ramenima ne mogu mimoici, a kamo li biciklisti. Da ne spominjemo da je dio na kolniku, dio na plocniku, da je svakih nekoliko metara prometni stup, te da biste ga zaobisli, morate %u201Eizaci%u201C iz svoje staze natrag  na kolnik pod auto, ili na plocnik na pjesaka, i na kraju, da ju od biciklista, puno cesce koriste dostavna vozila za parkiranje na sva cetiri zmigavca.

....................................................................................................

 

2. SIGNALIZACIJA

 

Bez potrebe za puno objasnjavanja. Ako postoje staze, potrebna je i adekvatna signalizacija.

....................................................................................................

 

3. PARKING

 

O parkingu je vec bilo rijeci o grupi, no pitanje parkinga je daleko kompleksnije od pukog postavljanja drzaca za bicikle na nekoliko punktova. Prije svega treba razluciti da su nam potrebene razlicite kategorije parkinga: kratkotrajni, srednjetrajni i dugotrajni, kao sto bi trebalo razlikovati i privatne i javne parkinge.

 

Kratkotrajni parkinzi su uglavnom javni parkinzi i potrebni su za situacije tipa %u201Eispred poste, apoteke, banke%u201C i  na slicnim javnim lokacijima, ispred ustanova u kojima se treba nesto obaviti %u201Ena brzinu%u201C.

 

Srednjetrajni parkinzi isto uglavnom spadaju pod javne parkinge, no odnose se na institucije u kojima se zadrzava izvjesno vrijeme, tipa %u201Eispred nacionalne knjiznice, fakulteta, skole%u201C. Na takvim lokacijama nisu osigurana adekvatna parkiralisna mjesta, ako ih uopce i ima. S obzirom na duze zadrzavanje, takvi parkinzi bi nuzno trebali biti natkriveni.

 

Dugotrajni parkinzi podrazumijevaju javne i privatne parkinge i zahtjevaju drasticniji pristup od pukog postavljanja stalaka za bicikle. Potreba za sigurnim ostavljanjem bicikla na dugotrajnije vrijeme javlja se npr. kod studenata u domovima, koji naprosto nemaju gdje ostaviti bicikl preko noci, osim vezivanjem na stubistu i sl., sto spada u neadekvatno i nesigurno skladistenje. Takoder, u privatnim stambenim zgradama uglavnom nije osiguran zajednicki prostor koji bi se mogao koristiti za skladistenje bicikla (takve prostorije se mogu uglavnom naci iskljucivo u starijim zgradama, ako u meduvremenu nisu prenamijenjene za neke %u201Evaznije%u201C potrebe), te bi u skladu s time, trebalo doci do IZMJENA ZAKONA U GRADEVINARSTVU, pri cemu bi investitori i projektanti bili obavezni u novim projektima npr. dackih, studentskih i starackih domova, te projektima stambenih zgrada uvrstiti prostor za skladistenje bicikla, u skladu s velicinom projekta ili brojem stanova. Vecina ljudi nema luksuz poput garaze, a podrumi i tavani, kao ni stan ili studensta soba nisu adekvatni prostor za svakodnevno parkiranje bicikla.

....................................................................................................

 

4. PRIJEVOZ BICIKLISTA

 

Poboljsanje infrastrukture u vidu povezivanja satelitskih gradova sa Zagrebom, kao i povezivanje udaljenijih naselja u Zagrebu sa centrom grada. Iza ideje stoji cinjenica da ima jako puno ljudi (narocito studenata) koji bi, da im je to omoguceno, mogli prevesti bicikl autobusom ili vlakom do Zagreba, i umjesto guzvanja po tramvajima, koristiti svoj bicikl za npr. odlazak do fakulteta, sveucilisne knjiznice i obavljanje raznoraznih obaveza. Znaci, omoguciti im mobilnost biciklom unutar grada na vlastitom biciklu, a da to ne zahtijeva svakodnevno pedaliranje iz Velike Gorice ili npr. Zapresica. Iz toga razloga smatramo da je potrebno opremanje svih autobusa nosacima za bicikle, po uzoru na zemlje EU i SAD-a, u kojima je ovakav nacin transporta biciklista uvrijezen od davnih dana. U zeljeznickom prijevozu bi takoder trebalo osigurati prostor u vagonu za prijevoz bicikla. Primjera radi, trenutacno se samo jednim ranojutarnjim vlakom moze prevesti bicikl na relaciji Zagreb-Sesvete-Duga Resa, a prava mobilost podrazumijeva da je ta usluga dostupna non-stop.

....................................................................................................

 

5. NA POSAO S BICIKLOM

 

Clanovi velikih tvrtki i organizacija bi trebali biti zabrinuti i pod utjecajem  niza pitanja kao sto su klimatske promjene, rastuce cijene goriva, oneciscenje zraka, zagusenje prometa i sve losije zdrastveno stanje zaposlenika.

 

Poticanjem zaposlenika da dolaze na posao biciklom, proaktivno bi doprinijeli rjesavanju svih tih pitanja. Prilagodavajuci poslovne objetke integracijom osnovne infrastrujture za bicikliste, poslodavci mogu, ne samo povecati svoju privlacnost kao ekoloski osvjescen poslodavac, nego mogu postici i znatne financijske ustede kroz smanjene troskove parkinga, taksija, auto flote i benzina.

 

Poslodavce treba inspirirati primjerima koji pokazuju da je biciklizam u ostatku EU razvijen oblik putovanja na posao, te im pomoci u nastojanjima da promicu biciklizam kao ucinkovitu prijevoznu opcija unutar svoje organizacije kao normalan dio radnog dana.

....................................................................................................

 

6. NA FAX S BICIKLOM

 

Demografski gledajuci, najbrojnija i kriticna skupina za stvaranje gradana koji ce jednog dana %u201ENa posao s biciklom%u201C. Da bi se projekt realizirao, potrebno je studentima ponuditi kavlitetnu infrastukturu, primarno vezano za adekvatan parking u studentskim domovima i na fakultetima, te prijevoz autobusima i vlakovima za studente iz satelitskih gradova (tocke 3 i 4), kao i pruzanjem osnovne infrastukture (1 i 2)

....................................................................................................

 

7. REGISTRACIJA

 

Kao osnova za sigurnost bicikala, na skupstini garda Zagreba iznesen je prijedlog g. Ostojica da se po uzoru na Medimursku Zupaniju uvede evidencijski list za bicikle. (vise o tome mozete procitati na http://www.mup.hr/830.aspx i http://medjimurska.policija.hr/MainPu.aspx?id=15356 )

Prijedlog je za sada odbijen, uz odgovor da Grad Zagreb, bez suradnje Policijske Uprave Zagrebacke nije u mogucnosti sam realizirati jedan takav projekt, no da ce Odjel za promet Graskog ureda za prostorno uredenje, izgradnju Grada, graditeljstvo i komunalne poslove i promet, izvrsiti odredene konzultacije o mogucnosti uvodenja jednog takvog sustava, te nacinu i provedbi istog.

....................................................................................................

 

8. SUSTAV JAVNIH BICIKALA

 

Vaznost ovakvog sustava je fleksibilan sustav prijevoza unutar grada, kako za stanovnike, tako i za turiste, koji umanjuje opseg motornog prometa, te njegove negativne efekte. Moze se koristit kao osnovni prijevoz u jednom smjeru (jer se ne treba vracati na mjesto iznajmljivanja) ili dopunski sustav prijevoza (npr. sastanak par blokova od radnog mjesta).

 

Jedan od najpoznatijih takvih projekata je pariski velib http://www.velib.paris.fr/ , koji broji 30 tisuca bicikala i 1450 stanica na kojima se bicikl moze rentati i vratiti (cca. na svakih 300 metara u centru grada).

 

O takvom sustavu u Gradu Zagrebu se pocelo pricati prije tri godine

http://dalje.com/hr-zagreb/zagrepcani-do-posla-iznajmljenim-biciklom/184863 .

Nakon zatisja od dvije godine , cijela prica ponovno je aktualizirana prosle godine, kada je u Zagrebu trebao zaziviti PRESTO.

http://www.vjesnik.hr/html/2010/04/12/ClanakTx.asp?r=zag&c=1 http://www.eihp.hr/hrvatski/detaljnije.php?Tip=vijest&id=2437 .

Od PRESTA ni P, ali je zato na njihovim stranicama Zagreb i dalje uredno evidentiran kao %u201EPRESTO grad%u201C http://www.presto-cycling.eu/en/cities-and-activities.

....................................................................................................